SRBIJA: Izmena putničkog saobraćaja pruge Niš – Preševo od 18. aprila

Od ponedeljka, 18. aprila, privremeno neće saobraati međunarodni vozovi koji polaze iz Beograda za Solun u 18.50 sati i za Skoplje u 7.35 sati , kao i u povratku iz Soluna u 18.30 sati i iz Skoplja u 8.20 sati za Beograd.

Putnički saobraćaj na pruzi Niš-Preševo biće privremeno izmenjen od ponedeljka, 18. aprila 2016. godine, zbog radova na rekonstrukciji i modernizaciji deonica: Vinarci – Đorđevo, Vranjska banja – Ristovac i Bujanovac – Bukarevac.

Putnici koji putuju za Sofiju, mogu se prevesti vozom, koji iz Beograda za Niš polazi u 7.35 sati, i iz Niša nastaviti dalje putovanje za Sofiju.

Zbog radova na rekonstrukciji i modernizaciji deonica na pruzi Niš-Preševo privremeno neče saobraćati lokalni putnički vozovi iz Niša za Preševo u 15.50 sati, iz Preševa za Niš u 20.05 sati i iz Ristovca za Niš u 10.55 sati.

Od 18. aprila izmenjenom trasom do Leskovca saobraćaće lokalni putnički vozovi koji polaze iz iz Crvenog Krsta u 7.04 sati za Ristovac , i iz Niša u 03.35 sati i u 19. 32 sati za Preševo. Lokalni putnički vozovi iz Preševa za Crveni Krst u 02.50 sati i iz Preševa za Niš u 08.15 sati polaziće iz Leskovca u 05.20 sati i u 10.48 sati.

Ostali vozovi za prevoz putnika saobraćaće će prema važećem redu vožnje.
Radovi na deonicama Vinarci – Đorđevo, Vranjska banja – Ristovac i Bujanovac – Bukarevac neće se izvoditi u letnjoj sezoni, pa će u tom periodu međunarodni vozovi saobraćati na celom prevoznom putu.

O svim izmenama u saobraćaju vozova za prevoz putnika na pruzi Niš – Preševo, javnost će biti blagovremeno obaveštena.

16.04.2016.
(zeleznicesrbije.com)

SRBIJA: Brzi voz 292/293 "NUŠIĆ"

Železnička veza Bograd-Sofia, putovanje koje se pamti do kraja života.

1883. godine Beograd  je dobio direktnu železničku vezu sa svetom, odnosno Evropom, kada je izgrađen most na Savi. Tada je geografska karta Evrope bila drugačija, tim mostom Srbija je dobila železničku vezu sa Austro-Ugarskom tj. Mađarskom kraljevinom. To je bio deo šireg plana da se železnički povežu Pariz i Istanbul.  Samo nekoliko godina kasnije pušten je u saobraćaj čuveni "Orijent ekspres". Tada je pomenuta pruga bila od izuzetnog značaja. Danas je pruga Beograd-Sofija u nagloj amortizaciji, nema direktne veze Beograd-Istanbul. Ne tako davno je iz saobraćaja nestao  "Balkan ekspres" koji je saobraćao od Beograda do Istanbula da bi od decembra prošle godine ponovo bio uveden voz pod istim imenom  ali samo od Beograda do Sofije.  Na relaciji Sofija-Istanbul saobraća drugi voz koji se isto zove "Balkan ekspres" ali zbog radova na pruzi u Turskoj voz "Balkan ekseprs" koji se danas sastoji od samo jednog bugarskog vagona u lošem stanju, saobraća od Sofije do turske pogranične stanice Kapikule odakle je za putnike do lstanbula organizovan zamenski autobuski prevoz.

Danas postoje dva voza za Sofiju dnevni "Balkan ekspres" i noćni brzi voz "Nušić" koji iz Beograda po trenutno važećem redu vožnje kreće uveče u 22:05 i sutradan u 8:32 stiže u Sofiju, s tim da je u Bugarskoj plus jedan sat.

Malo da podsetim čitaoce na istoriju brzog voza "Nušić". Po redu vožnje Jugoslovenskih  železnica iz 1993/94. godine umesto sadašnjeg "Nušića"  saobraćao je voz "Meridian"  (Budimpešta-Subotica-Beograd-Sofija) a pored noćnog postojao je i dnevni voz Beograd-Sofija pod imenom "Balkan ekspres" koji je saobraćao od Budimpešte sve do Istanbula.

U redu vožnje 1995/96. godine pojavio je se voz "Nušić" ali kao dnevni voz iz Beograda za Sofiju. Kretao iz Beograda u 5:20 a stizao u Sofiju u 14:30. To znači da je te godine između Beograda i sofije saobraćalo 3 para vozova.

U redu vožnje 1998/99. postojao je noćni voz 292/293 ali ne pod imenom "Nušić", imao je polazak iz Beograda u 22:00 a stizao u Sofiju u 8:50. U povratku iz Sofije polazio je isto u 22:00 a u Beograd je stizao u 06:33. Te godine postojao je i poslovni voz odnosno Inter City broj 310, sa vagonima prvog i drugog razgreda kao sa i vagon restoranom sa polaskom iz Sofije u 15:20 i dolaskom u Beograd u 22:55.

Od 2000/01. pa nadalje noćni voz Beograd-Sofija nosi ime "Nušić" i samo vreme polaska je pomerano od devet uveče do pola dvanaest u zavisnosti od potrebe i dogovora sa drugim kompanijama.

Putnički vagon 2. razreda u očajnom stanju, kao štala!

Trenutno u sastavu noćnog voza "Nušić" u zavisnosti od potrebe ima 2-3 putnička vagona, jedan vagon drugog razreda sa sedištima i jedan kušet.Prošle godine sam imao čast da putujem ovim brzim vozom i to putovanje nikad neću zaboraviti.

Želeo sam da iskoristim "Srbija fleksi pas" kartu. Odlučio sam se za jednodnevni izlet u glavni grad Bugarske. Bilo je to prošle godine početkom jula.

Pre polaska prijatelji i ja smo večerali na stanicu, kupili nešto za grickanje i za doručak sutradan. Pomenutu kartu sam već koristio, znao sam da važi samo do granice sa Bugarskom a po forumima sam čitao kako je u Bugarskoj za kartu do Sofije moguće podmititi konduktera. Tako je i bilo.

Taj dan kad smo se vraćali "NUŠIĆ" imao 3 vagona, jedan drugog razreda i dva kušeta

Ukrcali smo se  u voz ne verujući da je to brzi za Sofiju. Vagon za sedenje je bio je deklasirani vagon prvog razreda. Vagon je bio u lošem stanju te kao takav nije za međunarodni saobraćaj. Usluga koja pružaju železnice Srbije do Sofije je ispod svakog nivoa. Voz je bio jako prljav, neprijatan miris WC se osetio u celom vagonu. Moj saputnik koji je prvi put putovao na jug bio šokiran stanjem u kom je voz bio. U kupeu smo imali putnike iz Norveške i Italije i samo predpostavljam da su imali utisak i dana i nedelje i meseca sve bez Olje Bećković.

Tokom puta imao sam malo i treme jer nisam znao kako ćemo od granice do Sofije ali sve je prošlo bez problema, Bugarskom kondukteru smo dali 5 evra za tih 60 km od Dimitrovgrada u Srbiji do Sofije. Ceo dan u Sofiji je više nego dovoljno za razgledanje znamenitosti koji inače i nema puno ali vredi otići tamo. Dosta je građevina iz doba komunizma. Nismo uopšte imali utisak da smo u EU, samo ponegde plave zastave sa zvezicama ukazuju da je Bugarska članica EU.

Polazak za Beograd iz Sofije je u 20:30. Imali smo isti vagon samo prebrisan, smeće pokupljeno ali stakla i dalje prljava, sigurno deset godina nisu oprana. Verujte, par ljudi, nekoliko sati pranja i vagon bi bio skroz drugačiji. Toliko nemara ne može se nigde sresti. Neka je sram onih koji mogu da učine da bude bar malo bolje a to ne čine!

A ovo sam napisao jer vidim da i pored sve ove bede ima nekoliko putničkih vagona u unutrašnjem saobraćaju koji su solidnog kvaliteta npr. oni  koji su donedavno saobraćali u sastavu IC 540/541,a sada su ti vagoni slobodni i mogli bi noću da idu u Sofiju. Sramota je da onakve vagone šaljemo u inostranstvo pored ostalog zato što taj voz koriste prvenstveno strani turisti na svom proputovanju po Balkanu.

15.04.2016.
(Keszég Kornél)

HRVATSKA: Projekt DUGO SELO – KRIŽEVCI kreće u realizaciju

HŽ Infrastruktura uskoro kreće s radovima na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci. Radi se o najvećem željezničkom infrastrukturnom projektu čija je procijenjena vrijednost iznosila milijardu i 517 milijuna kuna te koji se s 85 posto sufinancira EU sredstvima.

Nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave 8. travnja 2016. u cijelosti odbila žalbe ponuditelja na odabir izvođača radova, postignuti su uvjeti za potpisivanje ugovora za radove HŽ Infrastrukture s odabranom zajednicom ponuditelja koju čine hrvatske tvrtke DIV d.o.o., DALEKOVOD d.d., i ZAGREB-MONTAŽA d.o.o. Tijekom ljeta 2016. trebali bi započeti radovi, a projekt bi trebao biti gotov do kraja 2019. godine.
Vrijednost ugovora iznosi 1.239.557.818,93 kuna.

„ Ovo je veliki korak za HŽ Infrastrukturu kao i za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Ponosni smo što ovime HŽ Infrastruktura postaje nositelj do sada najvećeg projekta u Republici Hrvatskoj koji se sufinancira sredstvima EU fondova. Ovo je veliki dan za našu tvrtku i hvala svima koji su radili na ovom projektu. Napokon krećemo s radovima i to nas iznimno veseli. Radi se o strateškom projektu kojim će HŽ Infrastruktura zasigurno doprinijeti rastu BDP-a, revitalizaciji građevinskog sektora te unaprjeđenju kvalitete željezničkog prometa u RH. Dodatno, raduje nas činjenica što je projekt prepoznala i Europska unija koja s 85 posto sredstava sufinancira radove i nadzor projekta. Radi se o dionici koja je dio Mediteranskog koridora, jednog od dva europska prometna koridora koji prolaze RH i dio su europske transportne mreže. Fokusirali smo se na prioritetne investicije koje su potencijalno najveći generator rasta prometa i prihoda.
Izabrana je cjenovno najpovoljnija ponuda i vjerujem kako će hrvatske tvrtke koje su izabrane za izvođače radova zajedno s timom HŽ Infrastrukture na čijem je čelu voditelj projekta Tihomir Lažeta napraviti odličan posao. ”, rekla je predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture Renata Suša.

DETALJNIJE O PROJEKTU :

• Planirane aktivnosti u sklopu projekta uključuju, pored obnove postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na cijeloj pružnoj dionici dužine 38,2 km, izgradnji 6 mostova od kojih dva cestovna i rekonstrukciju postojećih sedam mostova, ukidanje 17 željezničko-cestovnih prijelaza i dvaju pješačkih prijelaza te gradnju 11 novih nadvožnjaka, jednog podvožnjaka i šest pothodnika, nadogradnju stabilnih postrojenja električne vuče, modernizaciju signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te izgradnju 25 kilometara servisnih cesta. Završetkom projekta znatno će se skratiti vrijeme putovanja od Dugog Sela do Križevaca, i to s 30 na 18 minuta.

• Projekt „Rekonstrukcije i izgradnje drugog kolosijeka dionice Dugo Selo – Križevci“ prepoznat je kao jedan od prioriteta modernizacije željezničke mreže u Republici Hrvatskoj, a dio je velikog projekta uspostave dvokolosiječne željezničke pruge visoke učinkovitosti za mješoviti prijevoz na cijelome mediteranskom koridoru RH2, kojim se Pirinejski poluotok, preko Luke Rijeka, Zagreba i Budimpešte, povezuje s mađarsko-ukrajinskom granicom te TEN-T europskom mrežom. Budući da je Luka Rijeka pristupanjem Hrvatske u Europsku uniju postala točkom ulaska/izlaska za jedinstveno europsko tržište, očekuje se pojačan opseg prometa prema državama srednje Europe, a ovo je prvi projekt kojim se Rijeka i Zagreb povezuju s mađarskom pružnom mrežom.

• Svrha ovog projekta je izgradnja dvokolosiječne pruge, s puno povoljnijim uporabnim svojstvima, čime će biti zadovoljeni zahtjevi za koridorski promet i prijam interoperabilnih teretnih vlakova te omogućeno povećanje kapaciteta pruge i kvalitete života ljudi uz prugu, uz znatno ulaganje u zaštitu od buke, po europskim standardima.

08.04.2016.
(vlakovi.hr)

SRBIJA: Farba se ljušti sa voza DMV 711

Da ne dužim priču slike pričaju za sebe. Svega 2-3 godine prošlo je od uvođenje ovih vozova u saobraćaja i vidite sami dokle je došlo. 

Mišljenja sam da se ovde nije razvila svest da nove vozove treba čuvati.
Ne postoji nijedno sedište koje nije uflekano, kao da ljudi vrše nuždu po njima.

Da li će i ganiture 711 koje sada pristižu doživeti istu sudbinu!?
Pored unutrašnjosti, stanje spoljašnosti voza vidite na slici, farba se ljušti. Kavlitet je na nivou. Od 2012, odkad su
pušteni u saobraćaj vidite dokle je došlo.
Ovu kompoziciju sam fotografisao na železničkoj stanicu u Somboru, saobraća na relaciji Novi Sad - Sombor - Subotica.

14.04.2016.
(Keszég Kornél)

SRBIJA: Barem 2.000 zaposlenih manje u Železnicama

Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Zorana Mihajlović izjavila je da je s delegacijom Međunarodnog monetarnog fonda, koju predvodi Džejms Ruf, razgovarala o restrukturiranju Železnica Srbije, kapitalnim infrastrukturnim projektima, kao i reformi katastra.

Ona je novinarima nakon tog sastanka kazala da je s predstavnicima MMF-a razgovarano i o trenutnom statusu projekta rehabilitacije puteva u Srbiji.

"Danas smo razgovarali najviše o železnicama i autoputevima, putevima, a ono što nam je rekao Ruf, to je da kod puteva nema nikakvih problema i da se projekti rade u roku", rekla je Mihajlovićeva.

Ona je kazala da je zaključeno da se proces reformisanja u Železnicama Srbije sprovodi uspešno i dodala da će svakako broj ljudi u Železnicama biti manji za više od 2.000 u sva četiri preduzeća koja rade u okviru Železnica i da se radi na tome kako će izgledati njihove otpremnine.

Mihajlovićeva je navela da će biti dobrovoljnih odlazaka, ali da su i predstavnici Železnica napravili sistematizacije koje moraju da odgovaraju po strukturi onome šta zaista treba da rade.

Mihajlovićeva je kazala i da je ministarstvo u prethodna četiri meseca završilo zakonsku regulativu koja se odnosi na ugovore između sva tri podeljena preduzeća u okviru Železnica, i identifikovan je višak od 13 milijardi dinara.

24.02.2016.
(rs.n1info.com)

HRVATSKA: Skinest Rail zainteresiran za HŽ Putnički promet, HŽ Cargo i Gredelj

Estonska privatna željeznička tvrtka Skinest Rail zainteresirana je za ulazak na hrvatsko željezničko tržište. Kako je priopćeno iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, estonska tvrtka prati stanje na hrvatskom tržištu željezničkih usluga od 2012. godine, a u posebnom su joj fokusu HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo, ali i Tvornica željezničkih vagona Gredelj.

Kako Lider doznaje u resornom ministarstvu, estonski željeznički operater na sastanku u Ministarstvu prometa ministru Olegu Butkoviću predstavio je vlastite poslovne planove koje ta tvrtka misli realizirati u Hrvatskoj, a koji uključuju ulazak u vlasništvo društava HŽ Putnički promet i HŽ Cargo. U konačnici, s obzirom na to da tvrtka ima i vlastiti pogon za proizvodnju vlakova u Estoniji, a koje isporučuje diljem EU, zainteresirana je i za konkretna ulaganja u TŽV Gredelj.

Prema ideji koju su Skinestovi predstavnici predstavili u Ministarstvu, nakon konsolidacije i izlaska Gredelja iz stečaja, Estonci su voljni Upravi tog poduzeća ponuditi partnerski odnos, modernizaciju pogona i zajamčeno tržište za Gredeljeve vlakove.

Butković je estonskoj delegaciji poručio, Lider doznaje, da je Vlada spremna na oštro restrukturiranje u oba željeznička operatera, ali i redefiniciju njihove cjelokupne poslovne politike. Vlada je, rečeno je estonskim investitorima, svjesna problema u kojima se nalaze naša željeznička poduzeća, ali i potrebe da se što prije pronađu kvalitetna rješenja za operatere za koje je već postoji velik interes iz nekoliko europskih država.

04.04.2016.
(vlakovi.hr)

SRBIJA: Putovanje duže, a karte skuplje kod brzih vozova?

Železnica Srbije naplaćuje putnicama kartu za brzi voz skuplje, iako putovanje njim traje duže.
Putničkim vozom vožnja od Novog Sada do Subotice, i obrnuto, traje u proseku dva i po sata, a novim Štadlerovim vozovima, koji mogu da dostignu do 160 kilometara na čas, putnici su očekivali da će se vreme putovanja bar prepoloviti. Naprotiv, ono se odužilo za desetak minuta, i pored toga što brzi voz staje na manje stanica.

Putnica, koja je skoro tri sata provela putujući od Subotice do Novog Sada, kaže za 021.rs da novi vozovi ne opravdavaju naziv "brzi". "Kada sam odlazila u Suboticu, takođe sam išla novim vozom, ali je cena karte bila kao za putnički. Pri povratku mi je naplaćena karta za brzi voz, a kada sam pitala konduktera koja je razlika između putničkog i brzog, on mi je odgovorio da nema razlike", priča nezadovoljna putnica.

Ona dodaje da je na šalteru prilikom kupovine doživela prevaru. "Pošto sam žurila na voz, kada sam čula cenu karte, za koju je prodavac rekao da košta 600 dinara, dala sam ih bez razmišljanja, da bih tek na kraju shvatila da sam dala 100 dinara više. Ne znam da li se prodavac zbunio, ali u svakom slučaju nije bilo prijatno", kaže putnica.

Iz “Železnice Srbije” za 021.rs kažu da se u cenu karte, osim dužine putovanja, ubrajaju i drugi faktori. "U cenu takođe ubrajamo i usputna bavljenja, kao i komfor koji se pruža u samom vozu. Razlika između putničkog i brzog voza je samo 100 dinara. Što se tiče brzine, stanje infrastrukture je, nažalost, takvo da na ovoj relaciji nije moguće postizanje maksimalne brzine pomenutih garnitura", rečeno je u tom preduzeću.

Kupovinom 21 voza, prošle godine, srpske železnice su podmladile svoj vozni park, čija je prosečna starost 30 godina. Iako mogu da dostignu brzinu od 160 kilometara na čas, oni retko kad premašuju trećinu svog maksimuma, odnosno 50 kilometara na sat. Glavni razlog tome jesu pruge, čija je prosečna starost 42 godine.

13.04.2016.
(021.rs)

MAĐARSKA: Kompanija Gysev kupila 26 polovnih austrijskih vagona

Mađarska kompanija Gysev kupila je 26 polovnih putničikih vagona serije Bmz 21-90 od austrijske kompanije ÖBB. Vagoni su iz davnih sedamdesetih godina ali su modernizovani u periodu od 2001. do 2009. godine kada su i osposobljeni za brzine od 160 do 200 km/h a povučeni iz saobraćaja zbog puštanja u rad novih Railjet vozova.

Ovako će izgledati remontovani  vagoni

Kompanija Gysev održava IC linije između Budimpešte i zapadnih delova Mađarske sa dosta zastarelim vagonskim parkom.

Ovi ex ÖBB vagoni posle manje promene dizajna dobiće spoljašnje
žuto-zeleno bojanje koje nose sva vozila firme Gysev a biće i manjih promena u enterijeru. Neke od promena na vagonima biće urađene na sugestiju ljubitelja železnice u Mađarskoj. Očekuje se da će vagoni biti pušteni u saobraćaj krajem leta ove godine.

Ovako izgledaju sada odeljci

Osam vagona će dobiti odeljak prvog razreda, po pet odeljaka po vagonu tako da će tih osam vagona dobiti oznaku ABmz. Ostalih 18 vagona biće isključivo drugog razreda. Sedišta u odeljcima prvog razreda biće od vrhunske kože, a držačii prtljaga umesto od metala biće od stakla.

Ovako bi mogao da izgleda drugi razred (po idejama vazoljubitelja)

Sastav IC vozova na relaciji Budimpešta-Šopron i Budimpešta-Sombathelj biće jedan vagon ABmz i dva Bmz vagona, kapacitet voza biće 30 sedišta prvog  i 168 sedišta drugog razreda.

Trenutno na pomenutim linijama saobraća jedna klasa Ap i dve Bp klase. Sadašnji kapacitet po vozu je 60 mesta prvog i 156 drugog razreda.

Ova obnova flote znatno će da poveća kapacitet kompanije Gysev. Pored ovih 26 vgona kompanija već poseduje 106 putničkih vagona.

Ovako bi mogao da izgleda prvi razred (po idejama vozoljubitelja)

Postojeći vagoni koji se sada upotrebljavaju na IC vozovima biće korišćeni u sastavu vozova niže kategorije tj. na ubrzanim i putničkim vozovima zapadne Mađarske.

Kompanije Gysev će posmatrati popunjenost IC vozova pa ukoliko se pojavi potreba  povećavaće se kapaciteti dodavanjem još jedne klase u udarnim terminima. Gysev planira da nabavi polovne vagone prvog razreda ali takvih vagona ÖBB trenutno nema u ponudi. ÖBB planira da pustii u saobraćaj nove railjet kompozicije na relaciji Beč-Salzburg  tako da će iz saobraćaja biti povučeno dodatnih  9 ADbmpsz, 18 Bmz,  27 Bpmz vagona svi oni EC kateorije. Za ove vagone Gysev je već zainteresovan.


Nekoliko informacija o kompaniji Gysev.

Kompanija Gysev osnovana je davne 1872. godine u doba Austro-Ugarske monarhije.  Nakon Prvog svetskog rata i raspada države firma je dovedena u tešku situaciju jer je njena mreža bila presečena novouspostavljenom granicom, Danas mađarska država ima 65,6% akcija u Gysevu, Austrija 28,2% i Štrabag SE 6,1%.
Kompanija Gysev trenutno raspolaže sa118 km pruga u sopstvenom vlasništvu kao i koncesiju na 399,7 km pruga. Ima preko dve hiljade zaposlenih, Za nekoliko godina skoro je udvostručila broj prevezenih putnika. U 2011. godini broj punika  bio je 3,4 miliona a u 2014. godini 6,132 miliona.

12.04.2016.
(Keszég Kornél)

BOSNA I HERCEGOVINA: Jednočasovni štrajk upozorenja protekao mirno

Pet od šest željezničkih sindikata pozvali su radnike ŽRS da, zbog neisplaćivanja plata i ostalih primanja stupe u jednočasovni štrajk upozorenja koji je danas prošao mirno i bez incidenata. U obraćanju radnicima koji su se okupili u dijelovima preduzeća predstavnici sindikata iznijeli su zahtjeve navedene u odluci o stupanju u štrajk upozorenja.

Od Uprave traže „isplatu februarske plate najkasnije do 8. aprila, te isplatu narednih plata i ostalih primanja u rokovima koji su propisani zakonom i kolektivnim ugovorom, aktivno učešće sindikata u izradi novog Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta po stvarnim potrebama, smjenu i odgovornost generalnog direktora, članova prethodne Uprave i drugih koji su doveli ŽRS u ovakvo stanje“.

Navedene zahtjeve iznijeli su i na sastanku sa članovima Uprave 4. aprila, koji su tom prilikom  istakli da ni na koji način neće sprečavati radnike u održavanju jednočasovnog štrajka upozorenja, ali su na sastanku sindikalne predstavnike pozvali da se taj štrajk odvija isključivo u skladu sa Zakonom o štrajku, te da u tom smislu utiču i na odgovorno ponašanje radnika, radi njihove lične zaštite kao i zaštite interesa Željeznica RS. 

- Radnici su u posljednjih pet godina dobijali redovno svoje plate i obaveze Društva po tom osnovu izmirene su zaključno sa januarom ove godine. Do kašnjenja isplate redovnih primanja radnika, odnosno plate za februar, kao i toplog obroka i naknade za prevoz, došlo je isključivo zbog nedostatka novčanih sredstava, za šta Uprava pokušava da nađe rješenje.

U ovom trenutku taj zahtjev sindikata nije moguće ispuniti. Plata će radnicima biti isplaćena kada na računu bude dovoljno para, a to zavisi od naplate potraživanja od komitenata prevoza – rekao je generalni direktor ŽRS Dragan Savanović.

Kada je u pitanju izrada novog Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta  po stvarnim potrebama, uključujući broj izvšilaca i kvalifikacionu strukturu, aktivnosti su u toku. Rok za izradu je kraj aprila, a kada bude urađen Nacrt, biće dostavljen sindikatima radi davanja mišljenja.

Po pitanju zahtjeva za smjenu generalnog direktora Uprava je stava da takav zahtjev nije legitiman, odnosno nije vezan za prava i obaveze radnika za šta sindikati imaju nadležnost. Takva pitanja mogu razmatrati za to nadležni organi u Društvu, odnosno Nadzorni odbor koji je postavio generalnog direktora i članove Uprave, te je isključivo i nadležan da razmatra njihov rad i odlučuje o njihovom daljem položaju. 

Zbog velikog zakašnjenja i neuplaćenih značajnih sredstava granta ŽRS su iz tekućeg poslovanja izmirivale dio obaveza prema dobavljačima kako bi bio omogućen nesmetan rad. Zato Uprava apeluje na Vladu da iznađe mogućnosti i svoje obaveze prema Željeznicama izmiruje u skladu sa zakonom kako bi i Željeznice mogle izmirivati svoje.

BOSNA I HERCEGOVINA: Ako ih ne iznajmimo, Talgo vozove puštam na bh. pruge!

Ukoliko Talgo vozove ne uspijemo iznajmiti turskim željeznicama, a prije mjesec sam bio na pregovorima u Turskoj, ja ću ove vozove pustiti u domaći saobraćaj! Najavio je to u izjavi za "Avaz" direktor "Željeznica FBiH" Enis Džafić, kazavši da nisu tačne tvrdnje da ove garniture vozova ne mogu saobraćati našim prugama, već da je to izvjesno uz odgovarajući model finansiranja.

Kvalitetna usluga

- Ako ih ne uspijemo iznajmiti, za mjesec-dva ih puštamo u promet. Tako ćemo barem pružiti kvalitetnu uslugu našim građanima, da se voze pravim vozovima, a ne onim starim 30 godina - rekao je Džafić.

Džafić: Ispunjavamo obaveze prema radnicima On je, međutim, upozorio da bi javno preduzeće na čijem je čelu moglo zapasti u ozbiljne probleme ukoliko se u što skorijem periodu ne usvoje finansijski planovi poslovanja za prošlu i ovu godinu. On je kazao da bi Vlada trebala što prije odobriti razmatranje finansijskih planova, bez kojih je, kako kaže, ugrožen rad ''Željeznica'', a samim tim i sigurnost saobraćaja te procedure nabavki. - Problem je u tome i što se uopće ne implementira Zakon o konsolidaciji ''Željeznica FBiH'', ranije usvojen u Federalnom parlamentu, koji je težak 180 miliona KM. Kako je moguće da se istoimeni zakon implementira za rudnike, a ne i za ''Željeznice'' - upitao je Džafić. On je istakao da je to pitanje potegnuto i na posljednjoj sjednici Doma naroda Federalnog parlamenta te da je Vlada zadužena da za tematsku sjednicu pripremi informaciju u vezi s ovim problemima. Napomenuo je da su „Željeznice“ po osnovu poreza i doprinosa Poreznoj upravi dužne 190 miliona KM te da je Vlada, za vrijeme mandata premijera Nermina Nikšića, tužena zbog neizvršavanja ovog zakona. Međutim, naglasio je da bi „Željeznice“ bile spremne za vansudsku nagodbu ukoliko bi se, zajedno s Vladom i Poreznom upravom, došlo do dogovora o izmirenju ovih obaveza. Džafić je dodao i da se obaveze iz Zakona o finansiranju željezničke infrastrukture i sufinansiranju putničkog kombiniranog saobraćaja ispunjavaju tek u omjeru od 30 posto. Upitao je i zašto se ne imenuju Nadzorni odbor te Uprava, budući da su konkursi završeni. Ispunjavamo obaveze - Sve obaveze prema radnicima na mjesečnom nivou se ispunjavaju, što do sada nije bio slučaj. Smanjen je broj uposlenih. U posljednje tri godine nismo se dodatno zadužili ni za jednu marku, za razliku od ranijih godina, kada su se non-stop uzimali krediti da bi se isplaćivale plaće - rekao je on.

03.04.2016.
(avaz.ba)

SRBIJA: Požarevačka železnička stanica

Srbija je dobila prvu železničku prugu (Zemun) Beograd - Niš daleke 1884. godine. Ona je dugogodina bila deotrase čuvenog voza Orient Express koji je saobraćao od Pariza do Istanbula i povezivao istok i zapad.

Požarevac je grad koji senalazi s leve strane Morave, pa je dugih 26 godina ljubomorno gledao na onu stranu gde prolaze vozovi, ljudi putuju i roba im brže pristiže i odlazi. Okrug Požarevac 1910.godine gradi svoju železnicu. U ono vreme gradovi na istoku nisu imali dovoljno sredstava da se povežu sa magistralnom prugom. Prepreka je bila Velika Morava koja je zahtevala izgradnju železničkog mosta. Za to vreme naši susedi Smederevci su još 1888. uživali povoljnostima šinskog saobraćaja.

Prva pruga u Požarevcu sagrađena je 1910. godine posle dugo odlaganja od varoši do pristaništa na Dunavu u Dubravici. Šina ove pruge je bila svega 76 santimetara pa je kao takva okarakterisana kao uskotračna. U to vreme u Srbiji su kapitalom Okruga građene uskotračne pruge.

Sa prvom prugom u Požarevcu sagrađenaje i prva železnička stanica. Ona je identična sadašnjoj i po izgledu i po lokalizaciji samo je bila bez sprata koji je naknadno nadograđen. Prilikom puštanja pruge Požarevac - Dubravica državna komisija je zabeležila primedbu kako je stanična zgrada isuviše niska. Ipak pruga je predata u ekspalataciju 31. jula 1910. Njome su u pristanište vožene žitarice i proizvodi mlinske industrije koji su se na pristaništu tovarile u bodove. U suprotnom smeru dovožen je šljunak koji se vadio kod sela Brežana, a koji je opštini bio neophodan za gradnju puteva. Za prevoz putnika postojali su različiti rangovi vozova kao i klase, a voz je na pristaništu imao vezu sa Parobrodom za nastanak putovanja. U ono vreme do Beograda se putovalo dosta dugo, ukupno sa čekanjem u pristaništu i vožnjom Dunavom skoro četiri sata.

1912. Požarevačka stanica dobija veći značaj produžetkom pruge do Petrovca. Na ulazu u park Čačalica može se primetiti zaboravljeni kolosek pruge malog voza koga je vukla parna lokomotiva, sa kojim se trkao prvi Srpski atletičar olimpijac Dragutin Tomašević. Ostala je priča o njemu, kako je trčao paralelno sa vozom na nejveću usponu iznad čačlice, gde mašinovođa nije štedeo ugalj kako bi uspeo da potisne lokomotivu uz brdo.

Više puta odlagana zbog rata 1920. je konačno otvorena pruga Mala Krsna - Požarevac sa drumsko-železničkim mostom na moravi kod Ljubičeva. Tih godina su se u Požarevcu prepleli koloseci uske pruge Dubravica - Petrovac i pruge normalnog koloseka Požarevac - Mala Krsna. U to vreme sagrađena je najstarija sačuvana železnička stanica u Požarevcu. Nalazi se u negdašnjoj stanici Požarevac teretna. Zgrada je građena u duhu onoga vremena sa stambenim i službenim delom. takve stanice su potpuno identične na celoj trasi od Topčidera do Male Krsne. Ta pruga je sagrađena 1924. i tada su požarevljani dobili direktnu vezu za Beograd. Stanična zgrada kao i stanica Požarevac teetna služila je kao i ranžiranje vagona. Za ovu stanicu se često upotrebljava naziv i spoljna stanica.

Postepeno se povećavao rad požarevačke stanice prvo izgradnjom pruge prema Kučevu 1939, a zatim Kostolcu 1944. i Majdanpeku 1958. U ono vreme svaki veći grad morao je imati odvojenu teretnu stanicu.

Poslednjih dana 1970. ukinuta je uskotračna pruga Dubravica - Petrovac što je ostavilo dubok bol u duši svakog ljubitelja železnice. To se dogodilo iznenada odlukom ŽTPa da se odbacuju svi tipovi koloseka sem standardnog 1435mm.

Požarevac je tih godina dobio industrijsku zonu na Baegradskom putu, a odmah su industriski koloseci doživeli svoj procvat. Svi ti koloseci bez kojih nije mogao da se zamisli neophodan transport sirovine spajali su se u Požarevac teretnoj stanici gde su se vagoni ranžirali po pravcima i otpremali u dugim vozovima. 1972. godine je potpuno završena "Istočna pruga" Beograd - Požarevac - Bor - Zaječar. Dok su kroz putničku stanicu prolazili po prvi put poslovni i  brzi vozovi Požarevac teretna beleži svoj rekord u broju pranžiranih vagona. Usledila je i elektrifikacija pruge. Ova stanica nadomak grada imala je ogroman rad sa svoja tri utovarna, četiri saobraćajna i četiri industiska koloseka.

Tako je stara zgrada u teretnoj stanici koja pamti vagone negdašnje velike države i velike železnice "JŽ" sa svojim kolosecima, vagonima i lokomotivima doživela tužnu sudbinu današnjih dana. napuštenost i vegetacija su učinili da ovi koloseci i vagni potpuno nestanu u korovu koji se pretvara u šumu. Stanična zgrada stoji odoleva vremenu, prvenstveno zahvaljujući ljudima koji u njoj žive. I mladi već i ne znaju da su tu nekada prolazili vozovi, pravili buku cele noći. Sve što vredi odatle na ovoj stanici je pokradeno, ostali jedva vidljivi koloseci i još po neki vagoni. I svi stanovnici ovog naelja gledaju u zapuštenu prugu i čekaju bolje dane za Srpsku privredu koja će vratiti železnicu na njene industrijske koloseke stanice Požarevac Teretna.

Dušan D. Rajčić

CRNA GORA: Ponovo saobraća noćni voz "LOVĆEN" alternativnim putem

Željeznički prevoz Crne Gore AD Podgorica i „Srbija voz“ AD Beograd su dogovorili da od 25.03.2016.godine uspostave noćnu ponudu prevoza putnika na relaciji Bar-Beograd- Bar.

Međunarodni noćni vozovi će saobraćati pomoćnim prevoznim putem preko Užica, Kraljeva i Lapova za Beograd i obratno, sa polaskom iz stanice Bar u 17:00h, iz Podgorica u 18:00h, Bijelog Polja 20:40h i planiranim dolaskom u stanicu Beograd u 09:30h. Polazak iz stanice Beograd je u 18:14h, a planiran dolazak voza u stanicu Bijelo Polje je u 07:00h, Podgoricu u 09:37h i stanicu Bar u 10:49h.

U noćnoj ponudi Željeznički prevoz Crne Gore AD Podgorica obezbijedio je prevoz u kolima za spavanje, kušet kolima, kolima sa sjedištima i kola za prevoz praćenih automobila.

Napominjemo da je red vožnje za dnevni Inter City voz ostao nepromijenjen, odnosno da saobraća po redovnim polascima, sa presijedanjem i obezbijedjenim alternativnim prevozom autobusima od željezničke stanice Kosjerić do stanice Ražana nakon ćega putnici nastavljaju putovanje vozom do Beograda, odnosno Bara.

25.03.2016.
(zpcg.me)

МАКЕДОНИЈА: Бесплатно превезени 40 илјади пензионери

Заменик министерот за труд и социјална политика Диме Спасов, претседателот на Сојузот на здруженија на пензионери Драги Аргировски и директорот на МЖ Транспорт Никола Костов денес со новиот воз патуваа од Скопје кон Велес афирмирајќи ја мерката за бесплатен железнички превоз за пензионери.

Спасов истакна дека проектот за бесплатен превоз во железничкиот сообраќај за еден викенд се реализира од јули 2014 година и е барање на Сојузот, при што даденото ветување на пензионерите е остварено.

До сега овој проект го искористија над 40.000 пензионери и самата искористеност на оваа мерка ја покажува важноста на проектот за бесплатен превоз во железничкиот сообраќај. Истиот го олеснува движењето на пензионерите, создава можност за нивна социјализација и го подобрува нивниот стандард бидејќи заштедуваат и средства за превоз.

Денес се возиме во новиот воз на македонските пруги и ми претставува задоволство што голем број на пензионери го користат овој проект за бесплатен превоз во железничкиот сообраќај.

Да потенцираме дека сите мажи над 64 години и сите жени над 62 години имаат можност еден викенд, секој втор викенд во месецот да искористат бесплатен превоз во железничкиот сообраќај  и само со покажување на својата лична карта да добијат бесплатен билет, посочи Спасов.

Претседателот на Сојузот на здруженија на пензионери ја поздрави оваа мерка истакнувајќи дека во сите досега спроведени мерки е подобрен стандардот на пензионерите, кои пак се многу задоволни.

12.03.2016.
(mztransportad.com.mk)

SRBIJA: U aprilu završetak radova na pruzi Beograd-Pančevo

Završetak radova na deonici železničke pruge Beograd-Pančevo očekuje se u aprilu, izjavio je danas zamenik tehničkog direktora Ruskih državnih železnica (RŽD International) Aleksej Nikolajevič Beljašov.

On je Tanjugu rekao da se završavaju dve ugovorne obaveze- iz Aneksa 1, i Aneksa 2.1.
Aneks 1 se odnosi na deonicu Beograd-Pančevo, čiji se završetak planira u aprilu, kada će rezultati radova biti predati investitoru, dodao je on.

Kako je kazao, Aneks 2.1 odnosi se na tri severne deonice železničkog Koridora 10 i do kraja meseca biće završeni radovi na deonici Mala Krsna - Velika Plana.
"Na taj način završili smo ugovor u vrednosti od 49 miliona dolara čime se stvaraju uslovi za početak radova na tri južne deonice Koridora 10", rekao je Beljašov nakon otvaranja Treće međunarodne privredna izložba "Ekspo - Rusija Srbija 2016" u Beogradu.

On je dodao da će se radovima na dve deonice pristupiti u prvoj polovini aprila - tačnije deonici Vranjska Banja -Ristovac i Bujanovac-Bukarevac.

On je objasnio da će se tehnologija izvođenja ovih radova na prugama razlikovati od dosadašnje tehnologije, koja se primenjivala u Srbiji tako što će se privremeno otvarati i zatvarati saobraćaj.
On je kazao da će se u letnjoj sezoni, od sredine juna do avgusta meseca omogućićiti da se saobraćaj nesmetano odvija posto tada građani najviše koriste vozove.

"U skladu sa dinamikom sa izvođenje radova, planiramo da radove završimo u prvom kvartalu sledeće godine", rekao je on.

Beljašov ističe da su u Ruskim železnicama zadovoljni tempom i kvalitetom izvođenja radova i saradnjom sa srpskim kompanijama.

Planiramo da te kompanije angažujemo i za izvođenje naknadnih radova, istakao je on.
"Voleli bismo da povećamo obim svojih radova u onome u čemu smo najstručniji, to je izvođenje radova na železnicama", rekao je Beljašov.

16.03.2016.
(tanjug.rs)

HRVATSKA: Obnova željezničkog kolodvora u Sisku

Župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić sa svojim zamjenikom Marinom Piletićem primio je u ponedjeljak u prostoru Sisačko-moslavačke županije na radnom sastanku predstavnike HŽ infrastrukture na čelu s predsjednicom Uprave Renatom Sušom.

Na samom početku sastanka župan Ivo Žinić je izrazio svoju zabrinutost zbog zastoja radova na obnovi Željezničkog kolodvora u Sisku te kako je i glavni razlog današnjeg sastanka ubrzavanje procesa rješenja ovog problema koji je od iznimnog značaj za stanovnike Siska. Osim ovog problema župan je zatražio i podatke o stanju željezničke pruge Sisak-Petrinja i Petrinja-Karlovac.

Predsjednica Uprave HŽ infrastrukture Renata Suša istaknula je kako radovi na Željezničkom kolodvoru stoje od 2014. zbog pronalaska arheoloških iskopina na području Željezničkog kolodvora, ali i kako postoje rezervirana sredstva za završetak ovog projekta. Naglasila je i kako se troškovi radova povećavaju zbog zbrinjavanja arheoloških iskopina.

Direktor održavanja HŽ infrastrukture Damir Ćavar rekao je kako se u roku od petnaestak dana očekuje nastavak radova, a završetak radova planira se u 2017. godini.

Župana Ivu Žinića zanimalo je i planira li se dvostruki kolosijek na pruzi Sisak-Zagreb ili još neko poboljšanje ove pruge kako bi se skratilo vrijeme putovanja između Siska i metropole te postoji li mogućnost uređenja pružnog prijelaza Stupno-Odra.

Predsjednica Uprave Suša naglasila je kako je 2014. obnovljena željeznička pruga Greda-Sisak-Sunja-Novska, no i kako nisu uspjeli dobiti sredstva iz EU fondova namijenjena za financiranje ovakvih projekta. Kada je u pitanju pružni prijelaz Stupno-Odra, dodala je kako je tu riječ o projektu koji bi trebale financirati Hrvatske ceste. HŽ infrastruktura trenutno financira obnovu željezničke pruge Dugo Selo-Novska (izgradnja drugog kolosijeka). Kada je u pitanju pruga Sisak-Petrinja za nju HŽ infrastruktura financira samo redovno održavanje.

Župan Žinić je na kraju sastanka zaključio kako Sisačko-moslavačka županija podržava projekt obnove pruge Dugo Selo-Novska, ali i želju da pruga Sisak-Zagreb uđe u dio prigradskog prijevoza grada Zagreba čime bi se zasigurno dobilo na kvaliteti i brzini prijevoza između ova dva grada. Obnova sisačkog Željezničkog kolodvora, istaknuo je župan mora biti prioritet, a posebno je nezadovoljstvo iskazao demontiranjem pruge Sisak-Petrinja i njenim nastavkom prema Karlovcu.

08.03.2016.
(vlakovi.hr)

SRBIJA: Vožnja komforna karta jeftina iz Kikinde

Zašto je za kratko vreme udvostručen broj putnika banatskom prugom iz Kikinde ka Zrenjaninu? Četiri nove ruske garniture klimatizovane i prilagođene osobama sa posebnim potrebama.

NOVA, lepša priča o kikindskoj železnici od pre mesec dana. Tada, konkretno 12. februara, proradile su četiri moćne ruske dizelke na prugama u Banatu i, u poređenju sa istim lanjskim periodom, dupliran je broj putnika od Kikinde prema Zrenjaninu i dalje ka Beogradu, kao i na liniji od grada na Begeju do Vršca i od Vršca prema prestonici.

Samo za tri poslednja februarska dana na ovim relacijama evidentirano je 1.214 putnika, što je, u odnosu na istu prošlogodišnju deonicu, za 112 odsto više. Povećanje putnog promenta, kako kažu u "Srbija vozu", uslovili su prevashodno znatno povoljniji uslovi vožnje. Novi vozovi iz Rusije komforniji su od naših zastarelih kompozicija, poslednji put obnovljenih 1958. i četiri godine kasnije.
Dragana Stanković, iz "Srbija voza", napominje da Kikinđani sve više koriste železnički saobraćaj koji je u priličnoj meri prilagođen plitkom džepu osiromašenih građana. Uglavnom putuju prema Novom Miloševu, pa dalje, preko Novog Bečeja, do Zrenjanina.

- Broj prodatih karata za ove pravce u februaru je, u odnosu na prethodni mesec, veći za 63 odsto - napominje Stankovićeva. - Do Novog Bečeja se, primera radi, stiže za oko sat. Cena vožnje na ovim relacijama godinama se nije menjala. I, generalno, znatno je povoljnija u poređenju s cenama ostalog prevoza.

Nove, moderne, ruske vozne garniture nude maksimalne pogodnosti za putovanje. Prilagođene su svim kategorijama putnika, uključujući i osobe s posebnim potrebama, koje imaju adekvatno opremljena mesta. U udobnim vagonima nalaze se, između ostalog, i namenski prostor za bicikle i vakuum toaleti, a sistemi za regulisanje temperature vazduha besprekorno funkcionišu.

Jedini problem banatskih pruga je - njihova starost i dotrajalost. Zato vozovi, umesto da jure predviđenih 120 kilometara na čas, mile dotrajalim kolosekom - tri puta sporije. I taj veliki problem, obećavaju u železnici, jednog dana će se rešiti. Kada država bude imala para.

Kikinda je, s obzirom na geografski položaj, u 19. veku i do pred kraj prošlog milenijuma bila izuzetno važno železničko čvorište za širi region. Sada je, u tom smislu - "slepo crevo". Od pre oko četvrt veka, u sklopu razgradnje države, pre svega njene privrede, železnica je sve više gubila na značaju i ubrzano propadala. Vozovi su u potpunosti prestali da se kreću na sever ka Mokrinu i Banatskom Aranđelovu. Ne tako davno, usled nerentabilnosti, ukinuta je linija prema Rumuniji. Linija ka Subotici krajnje je nesigurna, čas radi, čas ne radi.

Vožnja vozom na realciji Kikinda - Novi Bečej u jednom smeru staje 160 dinara, dok je povratna karta 410 dinara. Putovanje od Kikinde do Zrenjanina košta 256 dinara, odnosno, s povratkom 410 dinara. Putovanje železnicom, u poređenju s autobuskim prevozom, na ovim relacijama jefitnije je i do 50 odsto.

14.03.2016.
(novosti.rs)